Fotografija 1. Kulturno-istorijski prostor Crne Gore.
3.1. Crna Gora kao društvo različitih identiteta
Crna Gora je država u kojoj žive pripadnici različitih naroda, nacionalnih i etničkih zajednica, čiji identiteti, jezici, običaji i kulturno stvaralaštvo predstavljaju sastavni dio njenog društvenog i istorijskog nasljeđa. Kulturna raznolikost ovog prostora nije nastala u jednom istorijskom periodu, već se oblikovala kroz dugotrajne procese naseljavanja, migracija, političkih promjena, kulturnih susreta i razvoja različitih oblika zajedničkog života.
Nacionalni i etnički identiteti imaju važnu ulogu u načinu na koji pojedinci i zajednice razumiju svoju prošlost, pripadnost i kulturno nasljeđe. Oni se mogu izražavati kroz jezik, književnost, porodičnu tradiciju, običaje, umjetničko stvaralaštvo, istorijsko pamćenje i druge oblike kulturnog života. Ipak, nijedan od ovih elemenata ne određuje automatski identitet svakog pojedinca. Nacionalna pripadnost zasniva se na slobodnom izjašnjavanju, a kulturne prakse razlikuju se i unutar iste zajednice.
Savremena Crna Gora predstavlja primjer društva u kojem se različiti identiteti izražavaju u zajedničkom državnom i društvenom prostoru. Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2023. godine, stanovništvo Crne Gore obuhvata brojne nacionalne i etničke kategorije. Ovi podaci predstavljaju zvaničnu statističku osnovu za sagledavanje nacionalne strukture stanovništva, ali sami po sebi ne mogu obuhvatiti svu složenost kulturnih identiteta.
UPRAVA ZA STATISTKU
Različite zajednice imaju sopstvena istorijska iskustva i kulturne tradicije, ali se njihovo nasljeđe ne može posmatrati potpuno odvojeno od šireg društvenog razvoja. Kroz svakodnevne kontakte, obrazovanje, umjetnost, trgovinu i zajednički život razvijali su se odnosi koji su uticali na kulturnu sliku Crne Gore.
Zbog toga je važno da se predstavljanje naroda i nacionalnih zajednica zasniva na poštovanju njihove posebnosti, ali i na razumijevanju međusobnih veza. Kulturna raznolikost ne znači da zajednice postoje u potpunoj izolaciji, niti zajednički život podrazumijeva odricanje od sopstvenog identiteta.
Cilj ovog poglavlja jeste da predstavi najznačajnije karakteristike nacionalne i etničke raznolikosti Crne Gore, uz poseban osvrt na kulturno stvaralaštvo, jezičke tradicije i značaj očuvanja identiteta različitih zajednica.
3.2. Nacionalna i etnička struktura stanovništva
Prema rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2023. godine, Crna Gora ima 623.633 stanovnika.
Zvanični podaci Uprave za statistiku – MONSTAT pokazuju sljedeću strukturu odabranih nacionalnih odnosno etničkih kategorija:
Nacionalna odnosno etnička pripadnost
Broj stanovnika
Udio
Crnogorci
256.436
41,12%
Srbi
205.370
32,93%
Bošnjaci
58.956
9,45%
Albanci
30.978
4,97%
Rusi
12.824
2,06%
Muslimani
10.162
1,63%
Nijesu željeli da se izjasne
17.907
2,88%
Izvor: MONSTAT, Popis 2023, saopštenje objavljeno 15. oktobra 2024. Tabela prikazuje odabrane kategorije, a ne potpunu strukturu stanovništva.
UPRAVA ZA STATISTKU
Nacionalna odnosno etnička pripadnost
Odabrane kategorije prema Popisu 2023. godine.
Rezultati popisa potvrđuju da se stanovništvo Crne Gore različito izjašnjava o svojoj nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti. Pored prikazanih kategorija, u Crnoj Gori žive i Hrvati, Romi, Egipćani, kao i pripadnici drugih zajednica.
Posebno je važno naglasiti da MONSTAT podatke prikuplja na osnovu slobodnog izjašnjavanja stanovništva. Popisna metodologija omogućava pojedincima da samostalno iskažu svoju pripadnost ili da se o njoj ne izjasne.
UPRAVA ZA STATISTKU
Zbog toga popisni rezultati ne predstavljaju konačno određenje kulturnog identiteta pojedinca, već statistički prikaz odgovora stanovništva u određenom trenutku.
Nacionalna pripadnost takođe ne smije biti poistovjećena sa vjeroispoviješću. Na primjer, kategorija Muslimani u popisu nacionalne odnosno etničke pripadnosti nije isto što i broj stanovnika islamske vjeroispovijesti. Riječ je o dva odvojena pitanja i različitim oblicima ličnog izjašnjavanja.
Isto tako, maternji jezik ne određuje automatski nacionalnu pripadnost. Pojedinci koji pripadaju različitim nacionalnim zajednicama mogu govoriti istim jezikom, dok pripadnici jedne zajednice mogu koristiti različite jezike. Takvo razumijevanje identiteta predstavlja važnu osnovu za objektivno i odgovorno predstavljanje kulturne raznolikosti.
3.3. Crnogorska nacionalna zajednica
Crnogorski nacionalni identitet predstavlja važan dio istorijskog, društvenog i kulturnog razvoja Crne Gore. Njegovo oblikovanje povezano je sa različitim istorijskim procesima, razvojem državnih i društvenih ustanova, kulturnim stvaralaštvom i promjenama kroz koje je prolazilo stanovništvo ovog prostora.
Crnogorsko kulturno nasljeđe obuhvata književnost, usmenu tradiciju, graditeljstvo, likovnu umjetnost, muziku i druge oblike stvaralaštva. Njegova raznovrsnost posebno je vidljiva kada se posmatraju različite regionalne tradicije, od primorskih i centralnih do sjevernih krajeva Crne Gore. Jedno od važnih istorijskih i kulturnih središta predstavlja Cetinje. Njegova uloga u razvoju državnih, obrazovnih i kulturnih ustanova daje mu posebno mjesto u kulturnoj istoriji Crne Gore.
Fotografija 2. Cetinje – istorijsko i kulturno središte Crne Gore.
U kulturnom nasljeđu značajno mjesto zauzima književno stvaralaštvo, posebno djela koja su imala važnu ulogu u razvoju kulturnog i istorijskog pamćenja. Petar II Petrović Njegoš jedna je od najznačajnijih ličnosti književne i kulturne istorije Crne Gore. Njegova djela, među kojima se izdvajaju Gorski vijenac i Luča mikrokozma, predmet su književnog, filozofskog i istorijskog proučavanja.
Važno mjesto pripada i narodnoj usmenoj tradiciji, kroz koju su prenošene pjesme, predanja i različiti oblici kolektivnog pamćenja. Takvo nasljeđe predstavlja vrijedan izvor za proučavanje kulturnog života, ali ga treba razlikovati od istorijske dokumentacije, jer usmena predanja mogu sadržati simboličke i književne elemente.
Crnogorski identitet nije moguće svesti na jedan običaj, jednu regionalnu tradiciju ili jedinstveno istorijsko iskustvo. Različite generacije, društvene sredine i pojedinci mogu na različite načine razumjeti i izražavati svoju pripadnost. Prema popisu iz 2023. godine, kao Crnogorci se izjasnilo 256.436 stanovnika, odnosno 41,12% ukupnog stanovništva.
UPRAVA ZA STATISTKU
Očuvanje crnogorskog kulturnog nasljeđa podrazumijeva istraživanje istorijskih izvora, zaštitu kulturnih dobara, razvoj književnosti i umjetnosti i prenošenje znanja o različitim oblicima kulturnog stvaralaštva.
3.4. Srpska nacionalna zajednica
Srpska nacionalna zajednica predstavlja značajan dio stanovništva i kulturnog života Crne Gore. Njeno istorijsko i kulturno nasljeđe povezano je sa razvojem književnosti, jezika, vjerskih ustanova, umjetnosti i različitih oblika narodnog stvaralaštva. Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2023. godine, kao Srbi se izjasnilo 205.370 stanovnika Crne Gore, odnosno 32,93% ukupnog stanovništva.
UPRAVA ZA STATISTKU
Srpska kulturna tradicija u Crnoj Gori ima različite regionalne i istorijske izraze. U njenom proučavanju posebno mjesto zauzimaju pisano nasljeđe, crkvena umjetnost, književnost, usmena tradicija i običaji. Među važnim spomenicima pravoslavnog kulturnog nasljeđa nalaze se manastiri i crkve koji svjedoče o srednjovjekovnim i kasnijim graditeljskim i umjetničkim tradicijama. Njihova istorijska vrijednost obuhvata arhitekturu, ikonopis, rukopisno nasljeđe i druge oblike umjetničkog stvaralaštva.
Fotografija 3. Manastir Piva – primjer pravoslavnog sakralnog i umjetničkog nasljeđa u Crnoj Gori. Fotografija je ilustracija kulturnog dobra, a ne oznaka isključive nacionalne pripadnosti spomenika.
Kulturni identitet srpske zajednice izražava se i kroz književno stvaralaštvo, jezičku tradiciju, kulturna udruženja i druge oblike društvenog organizovanja. U savremenoj Crnoj Gori djeluje i Srpski nacionalni savjet, koji je dio institucionalnog okvira predstavljanja i očuvanja identiteta zajednice. Njegovo postojanje i djelovanje dokumentovano je u javnim evidencijama i saopštenjima institucija i organizacija koje sarađuju sa nacionalnim savjetima.
Prilikom predstavljanja srpske kulturne baštine važno je uvažiti činjenicu da pojedini istorijski spomenici, književna djela i tradicije mogu imati značaj za više zajednica. Istorijsko porijeklo kulturnog dobra, njegovo vjersko značenje i savremeno nacionalno tumačenje nijesu uvijek iste kategorije. Očuvanje kulturnog nasljeđa srpske zajednice predstavlja dio šireg procesa zaštite kulturne raznolikosti Crne Gore.
3.5. Bošnjačka nacionalna zajednica
Bošnjačka nacionalna zajednica predstavlja važan dio kulturne, istorijske i društvene raznolikosti Crne Gore. Njeno kulturno nasljeđe povezano je sa razvojem jezika, književnosti, usmene tradicije, običaja, umjetnosti i kulturnih ustanova. Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2023. godine, kao Bošnjaci se izjasnilo 58.956 stanovnika, odnosno 9,45% ukupnog stanovništva Crne Gore.
UPRAVA ZA STATISTKU
Bošnjačko kulturno nasljeđe posebno je prisutno u sjevernim i sjeveroistočnim krajevima Crne Gore, gdje se kroz različite istorijske periode razvijao bogat kulturni život. Rožaje, Petnjica, Bijelo Polje, Plav, Gusinje, Berane i druge sredine predstavljaju važne prostore za proučavanje kulturnog stvaralaštva i identiteta bošnjačkog stanovništva.
Fotografija 4. Rožaje – jedan od gradova važnih za kulturni život bošnjačke zajednice u Crnoj Gori.
Posebno mjesto u bošnjačkom kulturnom nasljeđu pripada usmenoj književnosti. Narodne pjesme, pripovijedanje, predanja i drugi oblici usmenog stvaralaštva predstavljaju važne izvore za razumijevanje kulturnog pamćenja. Sevdalinka je jedan od prepoznatljivih oblika muzičko-poetskog stvaralaštva povezanog sa bošnjačkom kulturnom tradicijom i širim kulturnim prostorom Bosne i Hercegovine i Sandžaka. Njena umjetnička vrijednost ogleda se u spoju melodije, poezije i izražavanja različitih ljudskih osjećanja.
Bošnjačka kulturna tradicija obuhvata i običaje povezane sa porodičnim životom, svečanostima, gostoprimstvom, tradicionalnom gastronomijom i različitim oblicima umjetničkog izražavanja. Pri njihovom proučavanju potrebno je voditi računa o lokalnim razlikama i promjenama kroz vrijeme. Bosanski jezik predstavlja važan element kulturnog identiteta za mnoge pripadnike bošnjačke zajednice. Prema popisu iz 2023. godine, bosanski jezik kao maternji navelo je 43.470 stanovnika Crne Gore, odnosno 6,97%. Taj podatak ne treba poistovjećivati sa brojem nacionalno izjašnjenih Bošnjaka.
UPRAVA ZA STATISTKU
Očuvanje bošnjačkog kulturnog nasljeđa ostvaruje se kroz književno stvaralaštvo, izdavaštvo, kulturne programe, istraživanja, obrazovanje i djelovanje organizacija i ustanova. Među institucijama koje se bave pitanjima kulturnog identiteta i predstavljanja zajednice nalazi se Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori. Takođe, Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore realizuje kulturne i izdavačke programe, uključujući programe povezane sa bošnjačkim stvaralaštvom.
Bošnjačka kulturna baština predstavlja važan dio ukupnog nasljeđa Crne Gore. Njeno dokumentovanje i predstavljanje omogućava očuvanje posebnog identiteta zajednice i doprinosi boljem razumijevanju kulturne raznolikosti društva.
3.6. Albanska nacionalna zajednica
Albanska nacionalna zajednica predstavlja važan dio istorijskog i kulturnog prostora Crne Gore. Njeno nasljeđe obuhvata albanski jezik, književnost, usmenu tradiciju, običaje, muziku, umjetnost i druge oblike kulturnog izražavanja. Prema Popisu stanovništva iz 2023. godine, kao Albanci se izjasnilo 30.978 stanovnika, odnosno 4,97% ukupnog stanovništva.
UPRAVA ZA STATISTKU
Albanska zajednica ima značajno prisustvo u Ulcinju, Tuzima, Plavu, Gusinju i drugim sredinama Crne Gore. Kulturno nasljeđe ovih prostora obuhvata različite lokalne tradicije, koje se razvijaju i prenose kroz porodični i društveni život.
Fotografija 5. Stari grad Ulcinj – jedan od istorijskih urbanih prostora povezanih sa kulturnim životom albanske i drugih zajednica.
Albanski jezik predstavlja važan element očuvanja kulturnog identiteta. Njegova upotreba u porodici, obrazovanju, književnosti, medijima i kulturnim aktivnostima omogućava prenošenje jezičkog nasljeđa. Prema popisu iz 2023. godine, albanski jezik kao maternji navelo je 32.725 stanovnika, odnosno 5,25% ukupnog stanovništva. Razlika između ovog podatka i broja nacionalno izjašnjenih Albanaca potvrđuje da se jezička i nacionalna pripadnost ne mogu automatski poistovjećivati.
UPRAVA ZA STATISTKU
U kulturnom stvaralaštvu albanske zajednice značajno mjesto imaju usmena tradicija, pjesme, muzika, tradicionalne igre i običaji. Njihovi oblici mogu se razlikovati među krajevima, kao i između generacija. Važan dio očuvanja identiteta predstavljaju kulturne manifestacije, književno stvaralaštvo i obrazovni sadržaji na albanskom jeziku.
Nacionalni savjet Albanaca u Crnoj Gori jedna je od institucija koja se bavi predstavljanjem interesa i očuvanjem identiteta albanske zajednice. Njegovo djelovanje potvrđeno je i kroz saradnju sa državnim institucijama i organizacijama civilnog društva. Kulturno nasljeđe albanske zajednice ne može se svesti samo na tradicionalne običaje. Ono uključuje i savremenu književnost, umjetnost, obrazovanje i druge oblike stvaralaštva koji doprinose kulturnom životu Crne Gore.
3.7. Muslimani kao nacionalna zajednica
U Crnoj Gori postoji i nacionalna zajednica čiji se pripadnici izjašnjavaju kao Muslimani. Ovu kategoriju posebno je važno razlikovati od islamske vjeroispovijesti. Prema Popisu stanovništva iz 2023. godine, kao Muslimani u nacionalnom odnosno etničkom smislu izjasnilo se 10.162 stanovnika, odnosno 1,63% ukupnog stanovništva. Istovremeno, islamsku vjeroispovijest navelo je 124.668 stanovnika, odnosno 19,99%.
UPRAVA ZA STATISTKU
Razlika između ovih podataka jasno pokazuje da nacionalna i vjerska pripadnost predstavljaju odvojene kategorije. Nacionalni identitet Muslimana ima svoje mjesto u savremenom društvenom i kulturnom životu Crne Gore. Njegovo izražavanje zasniva se na slobodnom opredjeljenju pojedinaca koji se identifikuju sa ovom nacionalnom kategorijom.
Kulturno nasljeđe pripadnika ove zajednice povezano je sa različitim lokalnim i porodičnim tradicijama, jezičkim praksama, kulturnim stvaralaštvom i istorijskim iskustvima.
Pri njegovom predstavljanju potrebno je izbjeći poistovjećivanje svih stanovnika islamske vjeroispovijesti sa jednom nacionalnom zajednicom, jer se među njima nalaze pripadnici različitih naroda i nacionalnih identiteta.
U Crnoj Gori djeluje Savjet muslimanskog naroda, koji učestvuje u aktivnostima usmjerenim na očuvanje identiteta i predstavljanje interesa zajednice.
Njegovo djelovanje potvrđuju dokumentovane aktivnosti i saradnja sa drugim nacionalnim savjetima i institucijama. Poštovanje prava na nacionalno izjašnjavanje podrazumijeva i priznavanje prava pojedinca da se identifikuje kao Musliman u nacionalnom smislu, nezavisno od drugih nacionalnih i vjerskih kategorija.
3.8. Hrvatska nacionalna zajednica
Hrvatska nacionalna zajednica predstavlja dio istorijskog i kulturnog nasljeđa Crne Gore, posebno prostora Boke Kotorske, gdje se kroz vjekove razvijala bogata pomorska, književna, umjetnička i vjerska tradicija. Kulturni identitet hrvatske zajednice izražava se kroz jezik, književnost, običaje, kulturne organizacije i druge oblike stvaralaštva.
Fotografija 6. Gospa od Škrpjela kod Perasta – dio bogatog kulturnog i sakralnog nasljeđa Boke Kotorske.
Bokokotorski prostor posebno je značajan za proučavanje kulturnih tradicija koje su se razvijale u susretu mediteranskih i balkanskih uticaja. Pomorstvo, trgovina i gradski život omogućavali su razvoj umjetničkih i kulturnih veza sa širim jadranskim prostorom.
Kulturna baština Boke nije isključivo nasljeđe jedne nacionalne zajednice. Njeni istorijski spomenici i tradicije imaju različita značenja za lokalno stanovništvo i predstavljaju dio ukupne kulturne istorije Crne Gore. Hrvatska zajednica njeguje svoju kulturnu posebnost i kroz savremeno organizovanje, izdavaštvo i kulturne manifestacije.
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore predstavlja jednu od institucija koje se bave očuvanjem i predstavljanjem identiteta hrvatske zajednice. Njegovo djelovanje dokumentovano je kroz javne aktivnosti i saradnju sa državnim institucijama. Važno je da se kulturni identitet hrvatske zajednice ne svodi isključivo na sakralno nasljeđe ili na jednu geografsku oblast. Njegovi savremeni oblici izražavanja uključuju različite kulturne, obrazovne i društvene aktivnosti. Očuvanje hrvatskog kulturnog nasljeđa doprinosi ukupnoj kulturnoj raznolikosti Crne Gore i boljem razumijevanju istorijskih veza koje su oblikovale jadranski prostor.
3.9. Romska i egipćanska zajednica
Romska i egipćanska zajednica predstavljaju važan dio društvene i kulturne raznolikosti Crne Gore. Pri njihovom predstavljanju posebno je važno uvažiti činjenicu da je riječ o različitim identitetima, iako se u pojedinim javnim politikama ove zajednice razmatraju zajedno zbog određenih zajedničkih društvenih izazova.
Kulturno nasljeđe romske zajednice obuhvata različite oblike jezika, usmenog stvaralaštva, muzike, porodičnih običaja i kulturnih praksi. Međutim, romska kultura nije jedinstvena i nepromjenljiva cjelina. Različite romske zajednice imaju sopstvene istorijske i lokalne karakteristike.
Romski jezik predstavlja važan element kulturnog identiteta za mnoge pripadnike zajednice. Njegovo očuvanje i upotreba u obrazovnim i kulturnim sadržajima značajni su za prenošenje jezičkog nasljeđa.
Egipćanska zajednica takođe ima pravo na samostalno izražavanje i očuvanje sopstvenog identiteta. Njeno predstavljanje zahtijeva uvažavanje načina na koji pripadnici zajednice definišu svoju nacionalnu i kulturnu pripadnost.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Crne Gore ima posebno područje djelovanja posvećeno socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana, što potvrđuje značaj ovih zajednica u institucionalnim politikama.
Fotografija 7. Predloženi motiv za predstavljanje romskog kulturnog stvaralaštva
Posebno je važno izbjegavati stereotipe prema kojima se kulturni identitet Roma svodi isključivo na muziku, tradicionalna zanimanja ili socijalni položaj. Romsko i egipćansko stanovništvo čine pojedinci različitih zanimanja, obrazovanja, iskustava i životnih okolnosti. Njihova kulturna pripadnost ne može se definisati na osnovu pretpostavki o načinu života.
Očuvanje identiteta ovih zajednica povezano je sa pristupom obrazovanju, kulturnim sadržajima, javnom predstavljanju i mogućnošću aktivnog učešća u društvenom životu. Važno mjesto u institucionalnom predstavljanju romske zajednice ima Romski savjet Crne Gore, koji učestvuje u aktivnostima usmjerenim na unapređenje položaja i očuvanje identiteta zajednice. Kulturna raznolikost Crne Gore nije potpuna bez uvažavanja romskog i egipćanskog nasljeđa, njihovih savremenih kulturnih izraza i prava na samostalno predstavljanje.
3.10. Druge nacionalne i etničke zajednice
Pored prethodno predstavljenih zajednica, u Crnoj Gori žive i pripadnici drugih nacionalnih i etničkih grupa. Popis iz 2023. godine pokazuje i prisustvo stanovništva koje se izjasnilo kao Rusi, kao i drugih nacionalnih i etničkih kategorija. Kao Rusi se izjasnilo 12.824 stanovnika, odnosno 2,06% ukupnog stanovništva.
UPRAVA ZA STATISTKU
Prisustvo različitih zajednica doprinosi savremenoj jezičkoj i kulturnoj raznolikosti društva. Kulturni identiteti mogu se razvijati kroz porodični život, obrazovanje, kulturna udruženja, književnost, umjetnost i svakodnevnu komunikaciju. Pojedinci mogu održavati veze sa kulturnim nasljeđem svojih porodica, a istovremeno učestvovati u društvenom i kulturnom životu Crne Gore.
Savremena raznolikost obuhvata i ljude sa složenim, višestrukim ili regionalnim identitetima, kao i one koji ne žele da se nacionalno izjasne. Zbog toga je važno da se kulturna raznolikost ne posmatra isključivo kroz brojčanu zastupljenost pojedinih kategorija. Svaka zajednica i svaki pojedinac imaju pravo na dostojanstveno predstavljanje i poštovanje sopstvenog identiteta.
3.11. Institucionalna zaštita nacionalnog i kulturnog identiteta
Očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta u Crnoj Gori povezano je sa ustavnim pravima, zakonskim rješenjima i djelovanjem institucija koje se bave zaštitom kulturne raznolikosti. Ustav Crne Gore, u članu 79, garantuje pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica prava na izražavanje, čuvanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalnih, etničkih, kulturnih i vjerskih posebnosti.
Ova prava obuhvataju i upotrebu jezika i pisma, obrazovanje, informisanje, osnivanje kulturnih i drugih udruženja i određene oblike učešća u javnom životu. Posebnu ulogu u očuvanju kulturne raznolikosti imaju ustanove i organizacije koje podržavaju kulturno stvaralaštvo različitih zajednica.
Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore pruža podršku projektima usmjerenim na očuvanje i razvoj nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore realizuje kulturne, književne, muzičke, likovne i izdavačke programe koji doprinose predstavljanju različitih oblika manjinskog kulturnog stvaralaštva.
Značajnu ulogu imaju i nacionalni savjeti i vijeća, koji predstavljaju institucionalne oblike organizovanja i djelovanja zajednica u pitanjima očuvanja identiteta, kulture i ostvarivanja prava.
Institucionalna zaštita kulturne raznolikosti posebno je značajna kada omogućava da pripadnici zajednica sami učestvuju u istraživanju, predstavljanju i očuvanju svog nasljeđa.
Kulturni identitet ne može se uspješno očuvati samo kroz administrativne mjere. Potrebno je stvarati uslove za aktivno kulturno stvaralaštvo, obrazovanje, izdavaštvo, međusobnu saradnju i uključivanje mladih.
3.12. Različiti identiteti kao zajedničko kulturno bogatstvo
Narodi i nacionalne zajednice Crne Gore predstavljaju važan dio njenog istorijskog i savremenog kulturnog prostora. Njihovo nasljeđe obuhvata različite jezike, književne tradicije, običaje, umjetnička djela, vjerske i druge kulturne prakse.
Iako se pojedine tradicije mogu povezivati sa određenim zajednicama, kulturni razvoj nije se odvijao u potpunoj izolaciji. Različiti oblici stvaralaštva nastajali su i razvijali se kroz istorijske kontakte, društvene promjene i zajednički život.
Zbog toga je važno da se kulturna raznolikost ne predstavlja kao jednostavan zbir odvojenih nacionalnih tradicija. Ona uključuje i njihove međusobne veze, zajedničke prostore, istorijske susrete i savremene oblike saradnje.
Istovremeno, zajedničko kulturno nasljeđe ne znači da treba zanemariti posebnosti pojedinih identiteta. Svaka zajednica ima pravo da njeguje svoj jezik, običaje, istorijsko pamćenje i kulturno stvaralaštvo. Očuvanje tih posebnosti može doprinijeti razvoju društva u kojem različitost ne predstavlja prepreku zajedničkom životu, već vrijednost koju treba razumjeti i poštovati.
Posebno važnu ulogu imaju obrazovanje i kultura. Upoznavanje sa nasljeđem različitih zajednica omogućava mladim generacijama da razvijaju znanje o društvu u kojem žive i da kulturne razlike posmatraju sa više razumijevanja. Kulturno bogatstvo Crne Gore ne čini samo broj naroda i nacionalnih zajednica koje u njoj žive, već i njihova mogućnost da slobodno njeguju sopstveni identitet i istovremeno učestvuju u stvaranju zajedničkog kulturnog prostora. Upravo zato očuvanje nacionalne i kulturne raznolikosti predstavlja odgovornost ne samo pojedinačnih zajednica, već i društva u cjelini.